Knjiga “Nevidljive” autorke Kerolajn Krijado Peres istražuje sveprisutan jaz u podacima između polova i njegove duboke posledice u različitim aspektima života. Autorka ukazuje na to da je većina podataka na koje se oslanjamo – bilo u zdravstvu, urbanizmu, dizajnu radnih mesta ili ekonomiji i finansijama – zasnovana na normama ‘podrazumevanog muškarca,’ odnosno muškarca bele puti visine 183 cm – da je to podrazumevani standard što zanemaruje iskustva i potrebe žena.
“Ima li seksizma u čišćenju snega?”
Ovim poglavljem, autorka Krijado Peres, počinje da iznosi činjenice i istraživanja koje je sakupila tokom pisanja knjige. Sve je počelo 2011. godine kada su se zvaničnici gradića u Švedskoj uz smeh govorili da: “Bar feministkinje neće gurati nos u čišćenje snega.” Ispostavilo se kao pogrešna premisa.
Kao u Švedskoj, tako i u Srbiji, prvo se čiste saobraćajnice najvišeg prioriteta, dok se na kraju čiste pešačke i biciklističke staze. Ipak to sve drugačije utiče na muškarce i žene, jer muškarci uglavnom koriste velike saobraćajnice, da odu do posla i da se vrate.
Žene se drugačije kreću – njihovo kretanje je komplikovanije. Žene se kreću lančano, jer veći broj žena u odnosu na muškarce imaju neplaćene i nevidljive poslove. Poslove kao što su starateljstvo nad decom i starijim članovima svojih porodica, što znači da ih one vode u vrtiće, škole, kod lekare, idu u nabavku.
Samim tim se i povređuju više jer su trotoari i staze duže neočišćene u odnosu na saobraćajnice.
Ovaj raspored čišćenja nije namerno tako urađen, prosto muškarci koji su na pozicijama gde se odlučuje (jer često žene nisu uključene) nisu svesni ovakvih situacija.
Poglavlje “Rodno neutralni pisoari”
U ovom poglavlju autorka istražuje zašto ima toliko dugačkih redova u ženskim toaletima, dok se kod muškaraca ti redovi brže kreću i manje se čeka u minutima. Ovo su samo neke od činjenica koje je prikupila. Muški toaleti pored kabina imaju I pisoare, što znači da više osoba može biti istovremeno u toaletu, zatim se i brže oblače što dodatno ubrzava korišćenje toaleta.
Kod žena je drugačija situacija, toaleti su istih dimenzija kao i kod muškaraca, što znači da manji broj žena može biti u kabinama, jer nema pisoara. Sa druge strane, ženama treba više vremena u toaletu jer često moraju da menjaju uloške ili tampone, više vremena provedu oblačeći se, a neretko vode i decu sa sobom da i ona idu u toalet.
Ključne teme iz knjige “Nevidljive”
Jaz u podacima između polova:
- Autorka objašnjava koncept jaza u podacima, koji nastaje zbog prakse prikupljanja podataka prema muškim normama. Ova pojava dovodi do nejednakosti u oblastima kao što su zdravstvo, bezbednost i ekonomske mogućnosti.
Zdravlje i bezbednost:
U medicinskim istraživanjima žene su često isključene iz kliničkih studija, što rezultira pogrešnim dijagnozama i neadekvatnim tretmanima za bolesti poput srčanih oboljenja. Doze koje žene dobijaju nisu prilagođenje njima, već muškarcima.
Jer se ženska tela razlikuju od muških između ostalog što su žene sitnije građe, imaju veći procenat masti u odnosu na muškarce i na kraju hormonski statusi žena se menja u zavisnosti od faza ciklusa. Istraživači su iz tih razloga isključili žene iz istraživanja jer ima mnogo promenljivih koje utiču na rezultate.- Čak su i lutke za testiranje sudara oblikovane prema muškim telima, što povećava rizik od povreda kod žena.
Dizajn i infrastruktura:
- Javni prostori, transportni sistemi i radna mesta često se dizajniraju bez uzimanja u obzir potreba žena, što stvara manje bezbedna i manje inkluzivna okruženja. Na primer, transportne rute često ne uzimaju u obzir da žene često kombinuju obaveze poput posla i brige o deci.
Ekonomski i društveni uticaj:
- Jaz u podacima prisutan je i u radnom okruženju, gde politike i oprema ne uzimaju u obzir žene, što dovodi do razlika u produktivnosti i mogućnostima. Ovo se proširuje i na neplaćeni rad žena u domaćinstvu, koji se često ne vrednuje.
- Žene globalno zarađuju manje od muškaraca za iste poslove. Ovo nije samo rezultat otvorene diskriminacije već i činjenice da su ženski poslovi često potcenjeni i slabije plaćeni.
Na primer, profesije u sektoru nege i obrazovanja (u kojima dominiraju žene) imaju niže plate nego tehničke ili inženjerske profesije, gde dominiraju muškarci.
Neplaćeni rad:
- Žene u proseku obavljaju tri puta više neplaćenog rada nego muškarci. To uključuje brigu o deci, starijim osobama i kućne poslove. Ovaj neplaćeni rad često nije vrednovan u ekonomskim okvirima, iako značajno doprinosi društvu.
- Radna mesta i oprema često su dizajnirani za muškarce. Na primer, uniforme, sigurnosna oprema, pa čak i kancelarijski stolovi, često nisu prilagođeni ženskoj fiziologiji. To može smanjiti produktivnost i povećati rizik od povreda za žene na radnom mestu.
- Jaz u platama i prekidi u karijeri zbog neplaćenog rada dovode do manjeg iznosa penzija za žene. Ovo rezultira većim siromaštvom žena u starosti u poređenju s muškarcima.
Primeri iz knjige “Nevidljive”
- Nedostatak podataka o ženskom radu: Knjiga ukazuje na to kako ekonomski modeli često zanemaruju ženski doprinos kroz neplaćeni rad. Ovo rezultira pogrešnim politikama koje ne podržavaju žene u balansiranju karijere i porodice.
- Obuka i mogućnosti za napredovanje: Žene su manje zastupljene na pozicijama upravljanja i češće se suočavaju s preprekama kada je reč o karijernom razvoju, što dodatno povećava jaz u prihodima.
Rešenja koja knjiga predlaže:
-
Bolji dizajn politika koji uključuje rodno specifične podatke.
-
Vrednovanje neplaćenog rada kroz zakonske reforme i podršku, poput subvencionisanja brige o deci.
-
Stvaranje inkluzivnijeg radnog okruženja kroz prilagođavanje opreme i radnih uslova ženama.
Ove činjenice osvetljavaju kako su žene sistemski marginalizovane u ekonomskim okvirima, ali knjiga takođe nudi konkretne predloge za stvaranje pravednijeg i inkluzivnijeg društva.
Autorka poziva na sistemske promene, naglašavajući potrebu za inkluzivnijim i raznovrsnijim sistemima podataka. Ovaj problem nije samo pitanje ravnopravnosti, već i poboljšanja rezultata za sve, kroz dizajn sistema koji su zaista reprezentativni.
Moji utisci za kraj
Da li preporučujem knjigu? Svakao.
Preporučujem je i ženama i muškarcima. O nekim temama o kojima je Kerolajn pisala jednostavno se nisam ni otvarala niti razmišljala o njima, jer nisu iz moje oblasti, ali sada razmišljam na drugačiji način. Ne mislim da su muškarci danas neosetljivi na žene i naše teme i probleme, već prosto ne razmišljaju i ne znaju kako funkcioniše žena, niti koliko poslova uradi u toku dana jer su nevidljivi i podrazumevaju se.
Knjiga “Nevidljive: Kako podaci korje svet po meri muškaraca” Kerolajn Krijado Peres je duboko istraživačko delo koje osvetljava kako rodni jaz u podacima utiče na sve aspekte života žena.
Autorkin zaključak je jasan: “Ignorisanje ženskih iskustava u istraživanjima, politici i dizajnu vodi do nepravdi, finansijske nesigurnosti i fizičke ugroženosti žena.”
Ova nevidljivost u sistemima moći nije samo moralno neprihvatljiva, već i ekonomski i društveno neodrživa.
Knjiga je potresan podsetnik na to koliko su naši sistemi zasnovani na muškim standardima, koje prihvatamo zdravo za gotovo, ne razmišljajući osim kada nismo u problemu.
Kao žena koja se bavi radom sa ljudima i teži osnaživanju zajednice, ovo delo otvara oči o suptilnim načinima na koje je društvo organizovano. Inspirativno je i provokativno, jer poziva na promenu ne samo na sistemskom već i na ličnom nivou – od osvešćivanja sopstvenih predrasuda do zalaganja za jednakost u svakodnevnim odnosima.
Kako ocenjujem “Nevidljive” knjigu?
Dajem joj 4 od 5 zvezdica. Autorka je vrlo detaljna i istražila je vrlo važne teme, međutim ono što je teško i naporno tokom čitanja je obilje podataka.
Shvatam da se ozbiljno potrudila da prikupi sve te podatke, jer su na globalnom nivou, od Afrike do Evrope i Amerike. Ali, često sam se gubila u svim tim podacima, povremeno sam hvatala sebe kako mašim poentu poglavlja jer sam davala na važnosti statistici, a ne suštini.
Sve u svemu, knjiga je izuzetna i revolucionarna jer ukazuje na probleme koje mnogi nisu ni primetili.
Javite Vaše utiske i postanite član Book Club-a. Prijavite se na mejl office@moodrost.rs ili nam pišite u DM na Instagramu.
Ne zaboravite da nas pratite na društvenim mrežama i slobodno pišite šta ste Vi poslednje čitali, kao i predloge šta dalje možemo da obradimo za naš blog.
Srdačno,
Jelena Stanimirović, psihoterapeut u superviziji & coach