Zašto se javlja kriza srednjih godina i kako iz nje izaći jači?

Ovaj vodič posvećujem sebi ali i svima koji se nalaze na nekoj životnoj raskrsnici, kad im je staro tesno a novo neizvesno. O ovoj temi već neko vreme razmišljam i rekla bih živim, odnosno saživljavam se sa istinom da više ne “rastem”, nego starim i to je jednostavno tako.

Srednje godine, rekla bih su neka prekretnica i tranzicija u nepoznato. Sa jedne strane do ovog perioda ima mnogo toga što “bi trebalo” ostvariti, jasna pravila i smernice, da odrastemo, završimo neke škole, radimo, formiramo porodice ili odbacimo sva ova pravila, ako tako želimo.

Međutim, ove godine su nekako slabo pokrivene i u tim nepisanim pravilima, srednje godine su prepuštene nama samima. Da promišljamo i odlučujemo za sebe i donosimo neke zaključke i stavove. Što mislim da je sa jedne strane jako dobro, ali sa druge može da dovede do anksioznosti i napada panike, osećaja praznine, izgubljnosti…

Moja kriza srednjih godina

Počeću od ličnih iskustava jer mi se čini se da ovih dana, meseci dosta razmišljam o pitanjima smisla i svrhe, o pitanjima kako sam zamišljala odraslo doba, šta sam želela da postignem, da li sam stigla tamo gde sam se uputila i da li sam zadovoljna kako je sve na kraju ispalo. Razmišljam o tome šta bih želela da ostavim onima koji dolaze. I sad, razmišljam i zbog sebe, ali ove teme se često otvaraju i na terapiji. Srednje godine su godine kada se preispituju neki postupci, kada se staro odbacuje, ako smo se promenili a budućnost je neizvesna. Srednje godine su i godine tzv. Sendvič generacije gde se nalazimo između ostarelih roditelja gde gledamo kako kopne i potreba dece koje se povećavaju.

Nasmejana žena crne kose pije kafu iz bele šoljice.

Naravno, dešava se i da neke osobe ne odustaju od mladosti svim silama pokušavaju da ostanu “večno mladi”, da burno prolaze kroz ovaj period, a imamo i druge koji prihvataju neminovost, ili su više živeli u skladu sa sobom tako da ova “kriza” može biti lagani prelaz bez da osete bure i oluje.

"Zašto se osećam prazno kada sam sve ostvarila?"

Vesela i srećna žena raširenih ruku uživa u prirodi.

U nekom trenutku života, gotovo neprimetno, svakodnevica počinje da dobija novu težinu. Klijenti mi često dolaze sa sličnim pitanjima: “Zašto se osećam prazno, iako sam postigla sve što sam želela?” ili “Zašto osećam nemir, iako spolja sve izgleda u redu?”

Sećam se trenutka kada sam i sama osetila to “nešto” u stomaku, kao da se nešto u meni pomera i traži odgovor, samo što nisam bila sigurna da sam postavila pitanje. To je bio početak mog puta ka dubljem razumevanju sebe i ove teme.

Izazovi srednjih godina

Srednje godine često donose niz izazova koji nas suočavaju sa sobom – deca odrastaju, karijera dostiže vrhunac ili stagnira, a odnosi sa partnerom se preispituju.

Teme koje postaju aktuelne u ovom periodu su:

  • identitet,
  • granice,
  • telesne promene,
  • usamljenost,
  • seksualnost,
  • smisao života
  • Srednje godine često dolaze kao neočekivana prekretnica. To je period kada se suočavamo sa pitanjima:

    Da li je ovo zaista život koji želim?

    Da li je sve što sam do sada postigao dovoljno?

    I dok neki ovaj period doživljavaju kao gubitak smisla, drugi ga vide kao priliku za dublju transformaciju.

    Šta je kriza srednjih godina?

    Kriza srednjih godina obuhvata emocionalne i psihološke promene koje se dešavaju u periodu između 35. i 55. godine. To je vreme kada ljudi preispituju svoje odluke, postignuća i identitet. Osećaj nezadovoljstva može se javiti u različitim aspektima života – karijeri, braku, porodičnim odnosima ili unutrašnjem osećaju svrhe. Često pogrešno shvaćena kao „kriza kupovine skupog automobila“ – zapravo je mnogo dublja.

    Psiholog Daniel Levinson opisuje ovaj period kao „Mid-Life Transition“, dok Erik Erikson ukazuje na fazu „generativnost nasuprot stagnaciji“, gde pojedinci biraju između toga da doprinose društvu ili da se povuku u stagnaciju i osećaj besmisla. U ovom kontekstu, generativnost označava sposobnost osobe da pruža i brine o sledećim generacijama, dok stagnacija podrazumeva zastoj u razvoju, gde osoba gubi osećaj produktivnosti i samorealizacije.

    Žena srednjih godina lista knjigu

    Erikson je prepoznao ovaj koncept kao sedmu fazu svog teorijskog modela razvoja ličnosti, koji prolazi kroz osam faza od rođenja do smrti. Razumevanje i prepoznavanje generativnosti i stagnacije može pomoći pojedincima da se usredsrede na lični rast i razvoj, te poboljšaju sopstveni socijalni i profesionalni život.

    Murray Stein i jungijanska perspektiva

    Jungijanski analitičar Murray Stein, u svojoj knjizi In Midlife: A Jungian Perspective, vidi srednje godine kao ključan trenutak u procesu individuacije – kada osoba prestaje da se oslanja isključivo na spoljašnje uloge (karijera, roditeljstvo) i počinje potragu za autentičnim selfom - Svoje pravo ja. To znači otkrivanje ko smo zaista ispod svih očekivanja, uloga i maski koje nosimo. Zamislite to kao kada skidate sve slojeve garderobe dok ne ostanete u onom omiljenom, udobnom džemperu – to je osećaj kad ste ono što zaista jeste, bez pretvaranja.

    5

    Stein ističe nekoliko važnih psiholoških procesa:

  • Simbolička smrt starog ja – Prekid identifikacije sa prethodnim životnim narativom i stvaranje novog identiteta.
  • Pojava unutrašnjeg demona – Osećaj nemira, anksioznosti i unutrašnje tenzije koji tera osobu na preispitivanje.
  • Suočavanje sa Senkom – Potisnute želje i neostvareni potencijali izlaze na površinu.
  • Mit o Heraklu – Jungovska interpretacija ovog mita sugeriše da su spoljašnji podvizi mladosti sada zamenjeni unutrašnjim izazovima i potrebom za psihološkom obnovom.
  • Šta nauka kaže o sreći u srednjim godinama?

    Istraživanja kažu da kriza srednjih godina nije nužno negativna, nije ništa strašno, užasno i stanje očaja. Jonathan Rauch u knjizi The Happiness Curve objašnjava da nivo sreće kod većine ljudi prati U-krivulju:

  • Mladost – Visoka očekivanja i optimizam.
  • Srednje godine – Period razočaranja i preispitivanja.
  • Nakon 50-ih – Ponovno otkrivanje sreće i smirenosti.
  • Ovo potvrđuje i Harvardska studija o sreći, koja pokazuje da su kvalitetni međuljudski odnosi ključni faktor sreće u kasnijim godinama.

    Srećna plava žena s naočarima sedi na livadi.

    Kako se nositi sa krizom srednjih godina?

    Neki ljudi ovu krizu odbacuju, negiraju i ne žele da je prihvate kao realnost. Neki se bore jako protiv starenja, a neko ovaj deo života prihvati kao neminovnost i potrudi se da i ovaj period živi najbolje što može. Umesto da se doživljava kao period gubitka, kriza srednjih godina može biti poziv na ličnu transformaciju.

    Neke od strategija koje mogu pomoći:

  • Prihvatite promenu – Umesto da se borite protiv osećaja nesigurnosti, sagledajte ih kao priliku za rast.
  • Preispitajte vrednosti – Da li su vaši ciljevi zaista vaši, ili su nametnuti od strane društva?
  • Radite sa psihoterapeutom ili koučem – Dubinski rad na sebi može vam pomoći da razumete šta zaista želite.
  • Unapredite odnose – Kvalitetni odnosi sa partnerom, prijateljima i porodicom mogu doneti novu perspektivu.
  • Kako da prepoznate krizu srednjih godina?

    Lepa žena dodiruje svoj vrat i gleda nagore.

    Kriza srednjih godina često počinje tiho, ne kao dramatičan lom, već kao blagi osećaj nelagode, nezadovoljstva ili praznine. Ljudi se iznenada mogu zapitati: „Da li je ovo to?“ ili „Šta dalje?“ – i te misli se ne povlače lako. Ova kriza može izgledati kao gubitak smisla, preispitivanje životnih odluka ili snažna želja za promenom, čak i kada spolja sve izgleda u redu.

    Kako da prepoznaš da si u krizi srednjih godina:

  • Osećaj praznine ili gubitka smisla i svrhe
  • Preispitivanje životnih izbora i vrednosti
  • Povećana anksioznost ili tuga bez jasnog razloga
  • Promene u interesovanjima, hobijima ili krugovima ljudi
  • Želja za radikalnim promenama (posao, izgled, partner)
  • Pojava nostalgije i čežnje za „propuštenim prilikama“
  • Umor od svakodnevice i rutine
  • Osećaj da si „zarobljen/a“ u životu koji ne osećaš kao svoj
  • Rast unutrašnjeg konflikta između onoga što jesi i onoga što drugi očekuju
  • Ako se prepoznaješ u više ovih stavki – možda si upravo u procesu unutrašnje tranzicije koju zovemo kriza srednjih godina. I to je u redu – jer svaka kriza u sebi nosi seme promene.

    Zaključak: Kriza kao prilika za transformaciju

    Jelena Stanimirović, psihoterapeut u superviziji & coaching

    Kriza srednjih godina nije kraj – ona je početak nove faze života. Iako može biti bolna, ona u sebi nosi ogroman potencijal za rast, razvoj i pronalaženje autentičnog selfa. Svaki trenutak preispitivanja je prilika da se ponovo povežemo sa sobom, odbacimo ono što nam više ne služi i stvorimo život u skladu sa svojim vrednostima.

    Ako osećate da prolazite kroz krizu srednjih godina i želite podršku u ovom transformativnom procesu, pozivam vas da mi se pridružite na individualnim sesijama ili grupnim radionicama. Zajedno možemo istražiti vaše unutrašnje svetove, prepoznati obrasce i otvoriti vrata ka autentičnom životu.

    Vaša kriza može biti vaša najveća prilika. "Kriza srednjih godina je unutrašnji poziv na buđenje – nevoljan poziv duše da se oslobodi starog identiteta i pronađe novi, autentičniji način bivanja."

    Pišite mi na office@moodrost.rs ili kliknite na broj telefona 062/552-707 kako bismo započeli Vaš put ka novoj autentičnosti.