SPOSOBNOST IZLASKA IZ ZONE KOMFORA
Zona komfora, naša ljušturica ili oklop gde nam je udobno i voleli bismo da se ušuškamo tu zauvek, kao u majčinoj utrobi. Sve poznato, sve prijatno i na dohvat ruke. Dobro, nekada nas nešto i žulja, nekada je taj oklop manji jedno dva broja, ali ipak je poznat i pokušavamo da ostanemu tu koliko god je moguće.
Ipak, treba imati na umu još jednu stvar. Ovo mesto u kome se trenutno nalazimo, taj naš oklop, je možda do pre samo godinu, dve bio samo misaona imenica, a sada se baškarimo u toj komfornosti.
Kada su ovako postavljene stvari, sigurno se pitate “šta mi je činiti”? Da li da ostanem ili da izađem iz svog komfora? Mentalna snaga neke osobe se ogleda u njenoj mudrosti i izboru kada da izađe iz svoje zone komfora, jer tu je rast i tu su naši potencijali. S druge strane, ume da proceni kada je dobro da se opusti i odmori u komfornosti nečeg udobnog i poznatog.
Stalno biti van svoje zone komfora može da iscrpi svu snagu iz čoveka, a stalni ostanak u zoni nas zadržava uvek na istom nivou razvoja.
REALNO SAGLEDAVANJE STVARI – CELOVITOST
Realno sagledavanje stvari se u psihodinamici još naziva i celovitost. Ovo je važna osobina svih osoba koje poseduju mentalnu snagu. Celovitost je komponenta koja je potrebna u poslu kako bismo imali realnu sliku stvarnosti. Celovitost je u stvari sagledavanje realne, celovite slike. I dobrih i loših strana nekog posla, sagledavanje svih rizika ali i prednosti posla.
Celovitost je i mogućnost jedne osobe da sagleda širu sliku, ne samo iz svog ugla, već iz ugla ostalih kolega. Što bi se reklo, da uđe i u tuđe cipele. Ta sposobnost da se sagledaju sve pozicije, i kolega i klijenata, i nadređenih i podređenih je zlata vredna.
TOLERANCIJA NA FRUSTRACIJU
Tolerancija na frustraciju je sposobnost da izađemo na kraj sa neprijatnostima koje nezadovoljenje nekih naših potreba izaziva u nama. Posao može biti veliki izvor frustracija, raznih vrsta i zato je važno da naučimo da tolerišemo frustracije.
Šta sve može biti izvor frustracije? Pre svega, prva frustracija jeste dok je osoba u potrazi za poslom. Ne ide uvek sve glatko i onako kako smo zamislili. Zatim, dok savladamo veštine i znanja potrebna konkretno za taj posao. Sledeći izvor frustracije je čekanje rezultata kada smo uradili sve što je u našoj moći. Neke stvari nisu u našoj moći jer zavise od drugih ljudi, okolnosti i situacija. Samo to čekanje može biti izvor velikih frustracija.