Jovana je prvi put osetila jaku nervozu koja je trajala danima negde pred kraj fakulteta. Ostao joj je još jedan ispit i diplomski. Znala je da ima i straha oko svega što je očekuje u budućnosti, ali nije razumela šta joj se tačno dešava, zbog čega je toliko odsutna, dekoncentrisana i preplavljena.
“Morala je odmah po završetku fakulteta da nađe posao u struci, da ima dobru platu sa kojom može lepo da živi, a da li će sve to tako i da se desi”.
Malo pre diplomskog je dobila prvi panični napad (kasnije je shvatila da se to tako zove), krenula je da kuca na razna vrata ordinacija i odložila je završetak dok se ne izleči od ovih napada.
Anksioznost i napadi panike
Sa druge strane, Mina u ranim tridesetim godinama, imala je anksiznost koja je sprečavala da funkcioniše, silno je želela da se upusti u vezu, osnuje porodicu i ima dete, ali jaka anksioznost i napadi panike su je sprečavali da se uopšte druži, da izlazi, pa čak i da razgovara sa ljudima.
I tako je većinu vremena ostajala sama u stanu, radila podplaćeni posao jer se ni tu nije zauzamala za sebe i maštala o nekoj boljoj budućnosti.
Priče i junakinje ovih priča su izmišljene, ali su priče svih nas.
Anksioznost i napadi panike su česti, svi smo nekada osetili anksioznost, ali nije sve nas sprečavala da živimo, radimo i volimo. Ovde pričam o onoj anksioznosti koja nas ograničava i sprečava da živimo onakav život kakav želimo i za kakav postoje realne okolnosti.
Koja je razlika između anksioznosti i straha?
Prirodu anksioznosti možemo bolje razumeti ako napravimo razliku između anksioznosti i straha.
Strah je primarna emocija koja se javlja onda kada smo u realnoj opasnosti, kada zaista treba da se pobrinemo za sebe. Strah se javlja kada su situacije realne ili moguće.
Kad nas pojuri opasan pas, da vidimo kako će nam se grana obrušiti na auto, da nećemo stići da završimo do isteka roka, kako će nam dete pasti i povrediti se…
Sa druge strane, anksioznost osećamo onda kada ne možemo da definišemo šta vas tačno plaši. Ne postoji realna opasnost, ali je uznemirenost jaka. Ona je odgovor na udaljenu, neodređenu pa čak i nepoznatu opasnost, koja može da se desi, ali ni ne mora ikada da se desi.
- Normalna anksioznost: Privremeni osećaj napetosti ili brige koji se javlja u stresnim situacijama, poput ispita, razgovora za posao ili neizvesnih događaja.
- Patološka anksioznost: Intenzivan, dugotrajan osećaj straha ili brige koji nije povezan sa stvarnom opasnošću i značajno narušava kvalitet života.
Kada anksioznost postaje problem?
Iako je anksioznost prirodan deo života i može se javiti u stresnim situacijama, ona postaje problem kada prelazi granice normalne reakcije na stres i počinje da narušava kvalitet života.
Anksioznost predstavlja problem kad naš život nije u skladu sa onim što želimo, kad izbegavamo skoro sve situacije koje smo inače voleli da radimo.
Znakovi da je anksioznost postala problem
- Dugotrajna prisutnost simptoma
Ako osećaj brige, straha ili nemira traje više od šest meseci ili se ponavlja uprkos pokušajima suočavanja, to može ukazivati na anksiozni poremećaj. - Narušavanje svakodnevnog funkcionisanja
Kada anksioznost utiče na vaše odnose, posao, školu ili sposobnost da obavljate svakodnevne zadatke, neophodno je potražiti pomoć. - Fizički simptomi bez medicinskog uzroka
Ubrzan rad srca, osećaj gušenja, vrtoglavica, bolovi u stomaku ili glavobolje koji nemaju jasno medicinsko objašnjenje često su povezani sa anksioznošću. - Izbegavanje aktivnosti ili situacija
Ako počnete da izbegavate određene ljude, mesta ili aktivnosti zbog straha ili brige, to može biti znak ozbiljnijeg problema. - Preplavljujuće i iracionalne misli
Opsesivne brige o budućnosti ili osećaj stalne opasnosti, čak i kada nema realne pretnje, znak su da anksioznost nije pod kontrolom. - Pojava napada panike
Iznenadni, intenzivni talasi straha praćeni fizičkim simptomima poput ubrzanog pulsa, preznojavanja ili osećaja gušenja često zahtevaju stručnu evaluaciju.
Kako da prepoznam da sam anksiozan/anksiozna?
Anksioznost često može biti tiha i suptilna, pa je prepoznavanje simptoma prvi korak ka boljem razumevanju sebe i potrazi za podrškom.
Dešava se da nismo ni svesni da je to anksioznost i da nas ona usporava ili ograničava da živimo punim plućima. Anksioznost se javlja i onda kad procenjujemo da naše sposobnosti nisu dorasle našim željama koje želimo da ostvarimo.
Sledeće situacija kada se javlja anksioznost jeste kada imamo zahteve od drugih ljudi ili od života da nam sve bude komforno ili da dobijemo garancije da to što smo naumili ostvarimo na lak način.
Kada ne želimo neizvesnost. Od Života ZAHTEVAMO da nam garantuje uspeh jer smo ”se mnogo potrudili, jer smo bili dobiri, jer smo zaslužili…”.
Znakovi da se možda suočavate sa anksioznošću
Anksioznost se manifestuje kroz različite simptome, a oni se mogu podeliti na fizičke, emocionalne i kognitivne.
- Fizički simptomi
- Osećaj stezanja u grudima ili otežano disanje.
- Ubrzano lupanje srca (palpitacije) ili osećaj da će srce „iskočiti“.
- Napetost u mišićima, naročito u vratu, ramenima ili leđima.
- Gastrointestinalne smetnje: mučnina, osećaj „leptirića“ u stomaku, dijareja.
- Glavobolje, vrtoglavica ili osećaj slabosti.
- Preznojavanje ili drhtanje čak i u situacijama koje nisu fizički naporne.
- Kognitivni simptomi
- Preplavljujuće i neprekidne brige o svakodnevnim stvarima, čak i kada nema očiglednog razloga.
- Prekomerno analiziranje potencijalnih loših ishoda („Šta ako?“ razmišljanje).
- Poteškoće sa koncentracijom, donošenjem odluka ili fokusiranjem na trenutni zadatak.
- Preokupiranost najgorim mogućim scenarijima, čak i u trivijalnim situacijama.
- Emocionalni simptomi
- Stalni osećaj nemira ili napetosti.
- Osećaj preplavljenosti, kao da vam je sve „previše“.
- Razdražljivost ili kratki fitilj čak i u svakodnevnim interakcijama.
- Gubitak interesovanja za aktivnosti koje ste ranije voleli zbog konstantnog osećaja brige.
- Ponašanje koje može ukazivati na anksioznost
- Izbegavanje situacija koje mogu izazvati brigu ili strah (npr. vožnja, javni nastupi, društveni susreti).
- Opsesivno proveravanje, kao što je stalna provera vrata, e-mailova, telefona, ili sigurnosti bliskih osoba.
- Ponavljajući rituali (npr. brojanje, ponavljanje određenih radnji) kako biste smanjili anksioznost.
Da li je to samo stres ili anksioznost?
Stres je često vezan za konkretne događaje (npr. rokove, ispite, konflikte), dok je anksioznost često prisutna čak i bez jasno prepoznatljivog razloga. Ako osećate zabrinutost koja traje danima, nedeljama ili mesecima i utiče na vaš san, odnose ili produktivnost, moguće je da se radi o anksioznosti.
Praktični test za samoprocenu
Pokušajte da odgovorite na sledeća pitanja:
- Da li se često osećate zabrinuto ili napeto bez jasnog razloga?
- Da li izbegavate situacije zbog straha ili nelagodnosti?
- Da li fizički simptomi (poput znojenja, ubrzanog rada srca ili stomačnih problema) utiču na vaš svakodnevni život?
Ako ste odgovorili potvrdno na više pitanja, preporučljivo je potražiti stručno mišljenje.
Zašto je važno prepoznati anksioznost?
Važno je prepoznati simptome, i to po mogućstvu što ranije jer ćete znati šta sa tim da radite. Anksioznost je često simptom, koji je na površini dok u dubini postoje razni uzroci. Kad prepoznamo uzrok problema možemo doći do rešenja, a to je ono što svi negde želimo.
Da rešimo problem, da se osnažimo da se bolje osećamo.
Rano prepoznavanje simptoma može pomoći da:
- Razumete šta izaziva vašu anksioznost i naučite strategije suočavanja.
- Izbegnete dugoročne posledice na zdravlje, kao što su hronični stres, nesanica ili problemi sa imunitetom.
- Osetite olakšanje kroz terapiju ili druge oblike podrške.
Uticaj na svakodnevni život
Anksioznost koja traje duže vreme nas sputava, ograničava, izaziva nam razne probleme u porodici i odnosima. Odvlači nas od prijatelja, pa postajemo sve usamljeniji jer se ne bavimo svojim životom, već svojom anksioznošću. Takođe nas sprečava i smanjuje nam produktivnost na poslu ili u školi. Ocene u školi postaju slabije. Ako osoba radi, neće moći da napreduju jer ne može da se koncentriše, zatim prokastinira, ne završava obaveze koje bi realno i mogla, ali od onog što se dešava u njenoj glavi – misli koje se roje ili njenom telo – konstantan nemir, ne može da se posveti radu.
Zatim, izbegavanje raznih situacija, događaja ili ljudi zbog konstantnog osećaja anksioznosti. Povlačenje iz života i posmatranje kako drugi žive život opušteno I komotno, a ta osoba ne može.
Vaša dobrobit počinje ovde i sada
Anksioznost ne mora da bude prepreka koja vas zadržava u mestu. Uz podršku i rad na sebi, moguće je povratiti osećaj mira, kontrole i zadovoljstva u životu. Razumevanje svojih emocija i naučeni alati za suočavanje omogućavaju vam ne samo da se nosite sa anksioznošću, već i da izgradite jače temelje za svoj svakodnevni život.
Ako ste prepoznali deo sebe u ovom tekstu, znajte da niste sami. Pozivam vas da napravite prvi korak ka promeni. Individualni rad može vam pomoći da dublje razumete uzroke svoje anksioznosti i pronađete efikasne načine da je prevaziđete. Takođe, ako više volite rad u grupi, naše grupe podrške nude sigurno i ohrabrujuće okruženje za deljenje iskustava i učenje iz zajedničkih priča.
Zapamtite, anksioznost nije vaš identitet — ona je samo izazov koji možete savladati.
Potražite podršku već danas i krenite na put ka unutrašnjem miru.
Prijavite se za grupe podrške o anksioznosti na mejl office@moodrost.rs. ili nam pišite na društvenim mrežama u DM i inbox.