Svi mi, hteli – ne hteli, upadamo u zamke modernog društva, koje se zasniva na produktivnosti, postignućima, uspehu i moći. I svi ovi pojmovi mogu biti zdravi, ali mogu imati i svoju negativnu konotaciju. Odnosno mogu biti i nezdravi, kada prelaze u razne oblike patologije ili malignosti osobe i društva.
Trenutno je to mera čoveka, postignuće, produktivnost, uspešnost, potencijali. Ne vrednujem ove pojmove, samo ih primećijem.
Kako da organizujem svoje vreme?
Većina se bavi temama kako da organizuje svoje vreme, svoji život i kako da upravlja ovim ili onim u okviru svog života. Nije to ništa loše, šta više poželjno je baviti se načinom na koji vodimo svoj život, svoju karijeru, svoju porodicu. Samo načini na koji se to danas radi nisu uvek delotvorni, tačnije na duge staze ne rade. A život je maraton, nije trka na sto metara.
Kako upravljati svojim životom?
Ovo pišem jer sam se ovim i sličnim temama bavila za “sopstvene potrebe” što bi se kazalo. Da li sam isprobala većinu ovih stvari? Jesam. I nije mi “radilo” jer nisam razumela suštinu. Uglavnom se ljudi bave formom – to se desilo i meni. Počela sam sa pisanjem ciljeva, vision bordovima nastavila sa planiranjem vremena i dnevnim rutinama.
Nekad nisam razumela zašto pružam tako jak otpor stvarima koje želim. Iako sve uradim štreberski, svoje ciljeve zaista želim da realizujem. Viđala sam sebe kako sabotiram sve to.
Nova godina – Nova ja
Početkom januara bih religiozna pisala ciljeve, planirala tačno vreme, do u dan, ostvarenja istih i često ostajala razočarana. Zatim bih na dnevnom nivou planirala koje navike i rutine treba da uvedem u svom životu kako bih bila produktvnija.
Neko vreme bih poštovala, ali ubrzo bih odustala. I sada, iz ove perspektive, mogu da vidim gde sam grešila, ako sam ja grešila vi ne morate.
Biti ili ne biti – produktivan?
U današnjem svetu, biti produktivan je pitanje moranja, opstanka. Ne razmišljamo da možda nije važno biti produktivan jer je pitanje šta produkujemo.
Uvela bih i neke termine koje smatram važnim – da ih razmatramo. Tu su i rame uz rame i:
- Efektivnost (Effectiveness) – Fokusira se na postizanje pravih rezultata. Biti efektivan znači raditi prave stvari, ne samo raditi stvari ispravno. Efektivnost postavlja pitanje: “Da li ovo doprinosi mom suštinskom cilju?“
- Usmerenost na vrednost (Value-driven focus) – Umesto da se meri količina posla, meri se da li su moje lične vrednosti uključene u taj posao. Ovo se često koristi u kontekstu liderstva i samoliderstva.
- Održivost (Sustainability) – Važno je ne samo postići rezultate već to raditi na način koji je održiv na duge staze za tvoju energiju, zdravlje i dobrobit.
- Svrhovitost (Purposefulness) – Usmeravanje ka dubokom osećaju svrhe, gde aktivnosti i ciljevi imaju duboko značenje i doprinos.
- Prisutnost (Presence) – U današnjem svetu često zanemarujemo značaj prisutnosti. Možemo biti produktivni, ali da li smo u potpunosti prisutni u onome što radimo?
Tri dimenzije koje oblikuju naše ponašanje
Osetni napredak dolazi kada razumemo tri ključne dimenzije koje oblikuju naše ponašanje, odluke i performanse:
- Psihodinamika – razumevanje sebe i svojih unutrašnjih mehanizama
- Upravljanje energijom – održavanje psihičkog i fizičkog kapaciteta
- Upravljanje vremenom – organizacija zadataka i ciljeva
1.Psihodinamika: Srž transformacije u koučingu
Psihodinamski pristup omogućava klijentima da ne samo rešavaju površinske izazove, već i da identifikuju uzroke problema i nađu autentične načine da ih prevaziđu. Razumevanje unutrašnjih konflikata i dinamike odnosa osnažuje klijenta da stvori trajne promene.
Psihodinamski pristup, tačnije naši nesvesni obrasci, otpori, transferne emocije i razni mehanizmi odbrane kojih nismo svesni – istražuje kako naši nesvesni procesi utiču na našu produktivnost i odnose. Ovaj pristup uključuje:
- Prepoznavanje nesvesnih obrazaca koji ometaju naš rad i odnose.
- Razumevanje otpora i kako on utiče na promene i donošenje odluka.
- Svesnost o dinamici transfera i kontrantransfera u interakcijama s drugima.
Rad na ovim aspektima omogućava dublju promenu i osnažuje osobu da bolje razume sebe i svoje odnose s okolinom.
2. Upravljanje energijom
4 dimenzije energije koje treba balansirati
Upravljanje energijom temelji se na ideji da naša energija, a ne vreme, predstavlja ključni resurs za postizanje ciljeva.
Jim Loehr i Tony Schwartz u knjizi The Power of Full Engagement definišu četiri dimenzije energije koje treba balansirati:
1. Fizička energija
- Ovo je temelj svih ostalih energija. Fizička energija dolazi iz pravilne ishrane, redovnog vežbanja, kvalitetnog sna i odmor
- „Energetski kapacitet određuje koliko ste spremni da se angažujete.“
- Fokus: Optimizuj ishranu, budi aktivan i redovno se oporavljaj kako bi održao svoj fizički potencijal.
2.Emocionalna energija
- Ova dimenzija utiče na vašu motivaciju, otpornost i sposobnost da ostanete fokusirani.
- Emocionalna energija zavisi od sposobnosti da upravljate emocijama, negujete pozitivne odnose i prevazilazite stresne situacije.
3. Mentalna energija
- Ovo je sposobnost da ostanete fokusirani i upravljate distrakcijama.
- Tehnike: Rad u blokovima fokusiranog vremena, minimizacija ometanja i mentalne vežbe poput meditacije ili mentalizacije.
4. Duhovna energija
- Ova dimenzija se odnosi na osećaj svrhe i vrednosti. Kada se povežete sa onim što vam je zaista važno, energija postaje gotovo neograničena.
- Pitanje: „Zašto ovo radim?“ može biti moćan alat za povezivanje sa svrhom.
Ključne strategije za upravljanje energijom
- Ritmičnost je ključna
Ljudski organizam funkcioniše u ciklusima. Prepoznajte kada ste najproduktivniji tokom dana i planirajte najvažnije zadatke u tim intervalima. - Primer: Ako ste mentalno najaktivniji ujutro, koristite taj period za donošenje odluka ili kreativni rad.
- Oporavak je obavezan
- Naša energija nije beskonačna; potrebno ju je redovno obnavljati.
- Tehnike uključuju kratke pauze tokom rada, dnevne rutine opuštanja i odmor od digitalnih uređaja.
- Izlazak iz zone komfora
- Kako biste proširili kapacitet energije, potrebno je izazivati sebe. Ovo podrazumeva suočavanje s neugodnim situacijama ili zadacima, ali uz adekvatan odmor i oporavak.
Praktične tehnike za primenu
- Kako biste proširili kapacitet energije, potrebno je izazivati sebe. Ovo podrazumeva suočavanje s neugodnim situacijama ili zadacima, ali uz adekvatan odmor i oporavak.
- Postavljanje ciljeva u skladu sa vrednostima
- Povežite dnevne zadatke sa vašim dubljim vrednostima. Na primer, ako vam je porodica važna, planirajte vreme s porodicom kao obavezu, a ne kao opciju.
- Treniranje fokusa
- Koristite tehnike kao što su mindfulness kako biste održali mentalnu energiju.
Psihodinamika i upravljanje energijom
- Koristite tehnike kao što su mindfulness kako biste održali mentalnu energiju.
U psihodinamskom kontekstu, upravljanje energijom može uključivati razumevanje unutrašnjih konflikata koji troše energiju.
- Otpor i potiskivanje emocija: Na primer, konstantno izbegavanje teških emocija može iscrpiti emocionalnu energiju.
- Razumevanje transfera i kontratransfera: Ovo omogućava efikasnije upravljanje međuljudskim odnosima, što direktno utiče na emocionalnu i mentalnu energiju.
Ključna poruka knjige
Produktivnost ne zavisi od toga koliko sati radite, već od toga koliko energije ulažete u ono što radite. Kada je energija dobro upravljana, vreme postaje sekundarno. Uzmite pauze, napunite baterije i radite ono što vas povezuje sa svrhom – to je ključ za dugoročan uspeh.
3.Upravljanje vremenom: Efikasnost u akciji
Treći član ovog tima bio bi organizacija vremena. Kad upoznamo sebe i svoju dinamiku razumećemo zašto radimo to što radimo ili ne radimo ono što bismo trebali da radimo već se zamajavamo neki m manje bitnim stvarima.
Sa razumevanjem sebe i “ne korišćenjem” primitivnih mehanizama odbrane ostaje nam više neraspoređene mentalne energije. Ovu psihičku energiju možemo drugačije da raspoređujemo, jer smo životniji, ova energija je pretvorena (neutralisana) u stabilniji oblik i možemo je korstiti za rad.
Kad smo sve ovo dobro uradili, ove faze, možemo preći na orgganizaciju vremena. Klasični pristupi upravljanju vremenom, poput onih koje nude Stephen Covey i David Allen, fokusiraju se na:
- Postavljanje prioriteta i organizaciju zadataka.
- Eliminisanje smetnji i fokus na ono što je zaista važno.
- Kreiranje sistema koji omogućava doslednost i kontrolu.
Dok upravljanje vremenom osigurava strukturisanost, ono mora biti u skladu s našim unutrašnjim stanjem i nivoom energije.
Sinergija tri dimenzije: Put ka autentičnoj produktivnosti
Kombinovanjem psihodinamskog rada, upravljanja energijom i vremenom, klijent dobija sveobuhvatan pristup koji omogućava:
- Dublje razumevanje sebe i svojih unutrašnjih prepreka.
- Održavanje optimalnog nivoa energije za postizanje ciljeva.
- Efikasnu organizaciju zadataka i resursa.
Dok psihodinamika i energija oblikuju „unutrašnju igru“, upravljanje vremenom pruža spoljašnji okvir za delovanje. Efikasni alati za organizaciju vremena pomažu klijentima da ostvare konkretne ciljeve, eliminišu prokrastinaciju i usmere pažnju na ono što je zaista važno.
Zašto je psihodinamika ključna?
U koučingu često nailazimo na klijente koji imaju sve alate za uspeh, ali i dalje osećaju da „nešto nije u redu“.
Psihodinamika pomaže da osvetlimo šta se zaista dešava ispod površine:
- Zašto ponavljaju destruktivne obrasce?
- Kako nesvesni konflikti sabotiraju njihove namere?
- Šta im njihove emocije zaista govore o odnosima i situacijama?
Kroz rad na ovim pitanjima, klijent postiže duboko razumevanje sebe, što je osnova za istinsku promenu.
Sinergija tri dimenzije: Holistički koučing za dubinske promene
Kombinacija psihodinamičkog rada, upravljanja energijom i organizacije vremena omogućava klijentima da postignu:
- Dubinsku samospoznaju i unutrašnju stabilnost.
- Održavanje balansa energije za svakodnevne izazove.
- Jasnu strukturu za realizaciju ciljeva.
Započnite transformaciju već danas
Ako ste spremni da istražite dublje aspekte sebe, obnovite svoju energiju i organizujete život na autentičan način, pridružite se mom koučing programu.
Pozovite danas / kontakt telefon 062552707

Jelena Stanimirović, psihoterapeut u superviziji & coaching