Pre neki dan sam videla ovo pitanje u jednoj preduzetničkoj grupi. Vodila se polemika oko ove teme, neki su čak bili zbunjeni uopšte ovakvim pitanjem, dok je dosta njih kazalo da o ovoj temi nisu ni razmišljali kada su ulazili u preduzetničke vode.
Kao profesionalnom kouču, teme na koučinzima su nam uglavnom iz područija mindseta, a kao treneru životnih veština na treninzima se bavimo učenjem raznih veština kao što su:
- Komunikacione veštine
- Veštine rešavanje konflikata
- Veštine pregovaranja
- Prezentacione veštine
- Kreativnost i mnoge druge
MINDSET – Šta to tačno znači?
Mindset je engleska reč i u prevodu znači mentalni sklop. Mentalni sklop je način na koji razmišljamo, čovekov pogled na svet ili filozofija života.
Često se opisuje kao mentalna inercija, efekti mentalnog sklopa se odražavaju na ponašanje, introspekciju i proces donošenja odluka. Mentalni sklop kod ljudi može biti fiksni ili razvojni, ali o ovoj podeli u nekom narednom tekstu.
Naš mentalni sklop, naše razmišljanje, stavovi o životu, poslu nas vode u nekom pravcu. Utiču na naš celokupni život.
Ako imamo sreće da je naš mentalni sklop podešen u pravcu razvoja i da nas podržava na putu ostvarivanja naših potencijala, talenata i kapaciteta, onda zaista imamo sreće. Načini razmišljanja oblikuju život koji vodimo, akcije koje preduzimamo i buduće mogućnosti sveta u kojem živimo.
Šta sve čini mentalni sklop?
„Vaša uverenja postaju vaše misli, vaše misli postaju vaše reči, vaše reči postaju vaše akcije, vaše radnje postaju vaše navike, vaše navike postaju vaše vrednosti, vaše vrednosti postaju vaša sudbina.“ – Mahatma Gandi
1) Mentalni sklop su navike uma
Reč mindset prvi put je upotrebljena 1930-ih u značenju „navike uma formirane prethodnim iskustvom“.
Jednostavno rečeno, mentalni sklop su duboko uvrežena verovanja, stavovi i pretpostavke koje stvaramo o tome ko smo i kako svet funkcioniše.
2) Mentalni sklop je stvoren iskustvima
Mentalni sklop je nastao na osnovu razlika koje smo u stanju da napravimo u vezi sa našim iskustvima. Iz naših iskustava pravimo nove razlike. Na osnovu ovih razlika stvaramo novi način razmišljanja.
3) Mentalni slop nam stvara slepe mrlje
Svet uvek vidimo kroz filter svog načina razmišljanja, a način razmišljanja je uvek nepotpun zbog toga se može desiti da nam neke bitne činjenice promaknu, jer nismo podesili svoj mentalni sklop da ih posmatra
4) Mentalni sklop može da dovede do samoobmanjivanja
Svaki pokušaj da promenimo način razmišljanja naići će na otpore unutar naše psihe. Primer ovih otpora je naša inertnost, odnosno prihvatanje samo informacija koje ponovo potvrđuju naša već postojeća verovanja.
5) Mentalni sklop oblikuju naš svakodnevni život
Naše misli, reči i postupci su direktna posledica našeg mentalnog sklopa.
Ako postoji nešto što bismo želeli da promenimo u svom životu, kao što je na primer, kreativnost ili poboljšanje blagostanja, moramo biti otvoreni za promenu mentalnog sklopa.
6) Mentalni sklop stvara našu životnu filozofiju
Mentalni sklop je moćna polazna tačka za životne i sistemske promene. Ako želite svesnije da oblikujete svet u kome živite, potrebno je da budite otvoreni za promene mentalnog sklopa.
7) Mentalni sklop je složen
Što su naši mentalni sklopovi razvijeniji, to se više razvijamo ka dubljim nivoima mudrosti i efikasnosti.
Naše razmišljanje evoluira od jednostavnog do složenog, od statičnog ka dinamičnom.
Naša sposobnost razumevanja perspektive se poboljšava, kao i naša sposobnost da prihvatimo da naš život ima više dimenzija.
8) Načini razmišljanja mogu biti prevaziđeni
Koristeći snagu fokusa, možete:
– prevazići svoje slepe mrlje i samoobmanjivanja,
– ispitati kako se manifestuju naše navike uma da bi stvorili naše živote i svet,
– iskoristiti svoje kapacitete za duboku ličnu i društvenu transformaciju.
Ukratko, može se reći da ne postoji način da se izbegnu dalekosežni efekti našeg mentalnog skolpa.
Ono što je u nama, naša uverenja, stavovi i pretpostavke – manifestuje se spolja, oblikujući naše buduće mogućnosti i na individualnom i na kolektivnom nivou.
Skillset ili veštine koje posedujemo
Veštine su naučene sposobnosti, odnosno mogućnosti uspešnog obavljanja posla.
Veštine se najlakše prepoznaju uz reči UME.
Većina ljudi ima mnogo više veština nego što ih je svesna, ali je sklona da svoje veštine uzima zdravo za gotovo, kao nešto što ili ima ili nema.
Veštine su jako važne u poslu.
Pored tehničkih veštine koje su potrebne za obavljanje određenog posla, potrebne su i razne druge veštine, kao što su:
– interpersonalne veštine,
– veštine komunikacije,
– veštine prezentacije,
– veštine rešavanja konflikata i pregovaranja,
– liderske veštine,
– veštine vođenja timova…
Često vlada mišljenje da su veštine neke osobe urođene i da je takva situacija nepromenjiva. Na sreću to nije tačno.
Veštine se UČE.
Lako se menjaju i mogu se usavršavati učenjem i korišćenjem.
Što ste veštiji, što više veština steknete tokom života i upotrebaljavate ih u svom poslu, to ste kao osoba kompletniji i cenjeniji.
Sada je trenutak da se vratim na pitanje sa početka.
Šta je važnije za uspeh neke osobe?
Za uspeh u poslu, ali i životu osobe važna su oba segmenta, i mindset i skillset, samo što je važnije imati mentalni sklop koji će nam biti podrška na putu razvoja.
Zato je najbolje poraditi na svojim otporima i blokadama unutra mentalnog sklopa:
– razrešiti razna ograničavajuća uverenja,
– samoostvarjuća proročanstva i
– otarasiti se samosabotoža kojih smo skloni.
Sledeći korak bi bio naučiti što više potrebnih veština koje će napraviti razliku u našem obavljanju posla.
Dobro razmisliti šta sve osobi nedostaje kako bi obavljala posao onako kako misli da je potrebno.
Ako želite da uspete u poslu i životu, potrebno je usavršavati se i razvijati čitavog života.
Ako bih morala da dam neki svoj krajnji sud ili lični stav u vezi uma ili veština, smatram da je važnije imati dobro podešen mentalni sklop, a tek onda izbrušene veštine.