U poslednje vreme, poslednjih par meseci, čini mi se više nego ikada pre se na mrežama govori i piše o narcisima. Uglavnom priča ide ovako “kako pobeći iz kandži narcisa”, “zašto stalno upadam u zamku narcisa” i slično. Često nerazumevajući drugu stranu medalje, odnosno da “žrtva” narcisa u ovom slučaju iz nekog razloga (koji ne znajući šta nosi u sebi) ima neku sekundarnu dobit od tog odnosa. Takozvana “žrtva” ima “kvačicu” koja se “lepi” za narcističke crte druge osobe. I to saznanje jeste bolno.
Nekada je teško prihvatiti da smo i mi sami odgovrni za taj odnos. U redu, nesvesno ulazimo u takve odnose, ali nas to ne oslobađa odgovornosti.
Šta je narcizam?
Narcizam je obrazac ponašanja koji karakterišu snažan osećaj grandioznosti, potreba za divljenjem, misli o neograničenoj moći i uspehu, argoantnost i nedostatak empatije.
Ovaj pojam se definiše kao zdrav ili patološki narcizam, jer je zdrav narcizam poželjan u svrhu ostvarenja zdravih amibcija i ciljeva u životu.
“Narcisoidna osoba ulaže u sliku o sebi”
Narcizam između ostalog, predstavlja ulaganje u vlastitu sliku o sebi, za razliku od vlastitog selfa (koji je širi, sveobuhvatniji pojam), odnosno autentične ličnosti. Narcisoidna ličnost voli sliku sebe, a ne stvarnog sebe, takve osobe grade i ulažu u sliku o sebii, ne u sebe. Oni imaju vrlo slab osećaj za sebe, nisu usmereni na razumevanje svoje autentičnosti i svoje potencijale, nego su im aktivnosti usmerene na svakodnevno poboljšavanje svoje slike.
Narcisoidne ličnosti više interesuje kako izgledaju i kako se predstavljaju drugima nego šta osećaju. I zaista, oni poriču osećanja koja su u suprotnosti sa slikom kojoj teže. Svojim šarmom često ostavljaju prvi utisak drugima da su ljubazni i samopouzdani. Sve što je spolja veliko i grandiozno, unutra je malo i preplašeno.
Šta rade osobe sa narcisoidnim poremećajima?
Osobe sa narcisoidnim poremećajem sklone su zavođenju i manipulaciji, teže sticanju moći i kontroli. Elementi koji ih opisuju su njihova samoljubivost i fokusiranost na vlastite interese, ali nedostaju im prave vrednosti koje sa sobom nosi samoizražavanje, samokontrolu, dostojanstvo i integritet.
Bez solidnog osećaja sebe, oni život doživljavaju kao prazan i besmislen. To je stanje velike usamljenosti.
Na kulturološkom nivou, narcizam možemo videti u gubitku ljudskih vrednosti – u nedostatku brige za okruženje, za kvalitet življenja i za bliske ljude kroz dominantnu neosetljivost ka potrebama drugih ljudi.
Koja je razlika izmeđi narcisoidne ličnosti i neurotičnih osoba?
Narcisoidna ličnost traži nagrađivanje u okolini kroz socijalno priznate oblike – izgledom, bogatstvom, hvalisanjem, predstavljanjem u boljem svetlu, i slično. Za razliku od neurotičnih osoba koje stalno vide svoju krivicu i pokušavaju da se promene „na bolje”, osobe sa poremećajem ličnosti svoja devijantna ponašanja vide kao adekvatna i opravdana, okrivljuju druge za svoje probleme i pokušavaju da promene okolinu.
Šta je patološki narcizam?
Patološki narcizam nas odvaja od ljudi, takva osoba ljude koristi kao objekte, ne vidi ih kao celovite osobe sa svojom voljom, željama i potrebama. Osobe koje imaju mnogo nezdravog narcizma, jako su usamljene. Ne mogu da se povežu s drugima, mada za tim čeznu. Pošto čeznu za povezanošću, često koriste supstance, kocku ili seks da bi se osetili makar na časak povezano s nekim, nečim.
8 najznačajnihijh emocija koje se javljaju u narcizmu
Narcisi, uprkos spoljašnjem utisku grandioznosti i samopouzdanja, često doživljavaju složene i duboko ukorenjene emocije koje su u suštini povezane s njihovom nesigurnošću i ranjivošću. Iako se ove emocije često skrivaju ispod slojeva odbrane, one igraju ključnu ulogu u oblikovanju njihovog ponašanja i odnosa s drugima.
Evo nekih emocija koje su karakteristične za narcističku dinamiku:
-
Sram (duboka nesigurnost) – Sram je jedna od osnovnih emocija narcisa, i često je u korenu njihove potrebe za grandioznošću. Narcisi se osećaju neadekvatno, nesigurno ili bezvredno, ali te osećaje potiskuju i prikrivaju spoljašnjom maskom savršenstva.
- Strah od odbacivanja i neuspeha – Ispod njihove fasade samopouzdanja često se krije intenzivan strah da će biti odbijeni, kritikovani ili poniženi. Ovo ih motiviše da stalno traže potvrdu i divljenje kako bi smirili taj strah.
- Bes i ljutnja (narcistička povreda) – Kada osećaju da su kritikovani, ignorisani ili poniženi, narcisi često reaguju intenzivnim besom. Ovaj bes može biti eksplozivan (otvoren) ili tiho izražen (pasivno-agresivan), a služi kao način da zaštite svoju krhku sliku o sebi.
Zavist – Narcisi često osećaju zavist prema onima koji imaju nešto što oni žele ili smatraju vrednim, poput priznanja, uspeha ili srećnih odnosa. Ova zavist može biti destruktivna i motivisati ih na manipulisanje ili umanjivanje uspeha drugih.
- Usamljenost i tuga – Ispod svih njihovih odbrana, narcisi često osećaju duboku usamljenost i izolaciju. Njihova nemogućnost da stvore autentične, duboke veze s drugima vodi osećaju praznine i tuge.
- Krivica i stid (ali često nesvesni) – Iako retko prepoznaju osećaje krivice ili stida, oni su često prisutni ispod nivoa svesti. Kada povrede druge, narcisi se mogu suočiti s kratkotrajnim osećajem stida, ali ga brzo potiskuju kako bi sačuvali sliku o sebi.
- Beznadežnost i nesigurnost – Uprkos njihovom pokušaju da zadrže kontrolu, narcisi često osećaju duboko ukorenjenu nesigurnost o tome ko su i gde pripadaju, što vodi u povremene periode beznadežnosti ili emocionalnog preopterećenja.
- Potreba za ljubavlju i prihvatanjem – Iako ovo retko priznaju, narcisi duboko čeznu za ljubavlju, prihvatanjem i validacijom. Međutim, zbog njihovog ponašanja i straha od ranjivosti, oni sabotiraju upravo ono za čim žude.
Narcisi su često zarobljeni u kontradikciji između svoje maske snage i unutrašnje ranjivosti. Njihove emocije su kompleksne i višeslojne, a njihov odbrambeni mehanizmi ih sprečavaju da se povežu s ovim osećanjima na zdrav način. Razumevanje ove dinamike može pomoći u izgradnji saosećanja prema njima, ali i u postavljanju granica u odnosu.
Šta znači imati zdrav narcizam?
Zdrav narcizam podrazumeva pozitivan odnos prema sebi, sposobnost prihvatanja sopstvenih vrlina i mana, i razvijenu svest o sopstvenim granicama.
Ljudi sa zdravim narcizmom imaju sposobnost da:
- Ostvare autentične odnose s drugima.
- Prepoznaju i zadovolje svoje potrebe bez ugrožavanja tuđih.
- Sačuvaju osećaj vlastite vrednosti čak i u izazovnim situacijama.
Zdrav narcizam je ključan za lični rast, jer omogućava osobi da veruje u svoje sposobnosti, istražuje svet i razvija emocionalnu otpornost.
Zašto se ljudi “lepe” za narcise?
Privlačnost narcisa leži u njihovoj harizmi, samopouzdanju i sposobnosti da osvoje pažnju drugih.
Na početku odnosa, narcisi često ostavljaju utisak izuzetno privlačnih, dominantnih i sposobnih ljudi.
Međutim, njihova privlačnost može biti zasnovana na manipulaciji i idealizaciji, što vremenom stvara disbalans u odnosima.
Ljudi koji se vezuju za narcise često imaju nezadovoljene emocionalne potrebe ili nesvesne obrasce privlačenja prema dominantnim i nedostupnim partnerima. Ovakvi odnosi mogu izazvati bol i konfuziju, ali i pružiti priliku za introspekciju i razumevanje sopstvenih ranjivosti.
Koncept narcisa po Joan Lachkar
Joan Lachkar se dugi niz godina bavi narcističkim i graničnim poremećajima, kao i odnosima u koje stupaju i načinom na koji se komunicira sa njima.
Opisuje ih kao nadmene (eng. entitlement) – osećaju da im sve pripada i da su zadužili svet svojim postojanjem.
Zatim, opčinjeni su perfekcionizmom koji proizlazi iz vrlo strogog, kažnjavajućeg superega. Zavise od potvrda drugih i neumorno dokazuju svoju posebnost (Lachkar, 2004.). Kada su povređeni postoje samo dva moguća obrasca ponašanja – povlačenje i narcistički bes.
Joan Lachkar podelila je narcističke osobe u pet tipa:
- Patološki
- Maligni
- Antisocijalni
- Depresivni
- Opsesivno-kompulzivni.
Patološki tip narcizma
Patološki narcizam najekstremniji je stepen narcizma – preuveličava sebe, apatičan je, bitno mu je samo “biti najveći, najjači i najmoćniji”, zadobiti što veće divljenje drugih. Dominiraju najprimitivniji mehanizmi odbrane poput zavisti, splitinga, projekcije, projektivne identifikacije i srama. Uvereni su u poseban razlog svog postojanja i kapacitet za intimnost im je vrlo manjkav jer su drugi samo produžetak njih samih.
Maligni tip narcizma
Maligni narcis je uveren da radi za opšte dobro, pa se nešto loše samo pripisuje nuspojavi tog većeg boljitka za sve. ,,Tako je pravedno“. Vođe raznih pokreta, diktatura pa i zločina upravo su ovog tipa ličnosti. Ima mnoge sličnosti i preklapanja s patološkim narcisom, pogotovo kad se govori o količini sadizma, zlobe i paranoje. Međutim maligni narcisi nisu samo vođe totalitarnih režima. U odnosu, ovaj tip narcisa, može biti hladan, okrutan, kontrolirajući partner koji proverava istinu stavljajući u drugi plan osećanja druge strane.
Antisocijalni tip narcizma
Ono što najviše obeležava antisocijalnog narcisa zasigurno je krnji superego (nepotpuno razvijeni ili disfunkcionalni superego), a upitno je postoji li uopšte. Takve osobe ne osećaju krivicu čak ni kada priznaju zločin. U procesu hapšenja i suđenja mogu jedino žaliti sebe bez apsolutno ikakve refleksije na zločin koji su počinili. Uz to što su često začetnici ili učesnici u kriminalnim aktivnostima druga karakteristika njihovog ponašanja je i manipulacija da bi izbegli kaznu ili osudu. Pri tomu, naravno, ne biraju sredstva od laganja do ucena kako bi uspešno došli do cilja – slobode.
Depresivni tip narcizma
Depresivni narcis ima vrlo strog, kažnjavajući superego koji konstantno krivi i muči sebe. Depresija nastaje kada izostane divljenje, a jedino tako može opstati. U pitanju može biti spoljašnji događaj, može biti i nemogućnost prihvatanja fiziološkog, prirodnog toka života poput smrti ili starenja. Oni su vrlo savesni te često i prilično uspešni, međutim najčešće imaju probleme vlastitog perfekcionizma, pogotovo u međuljudskim odnosima koje su skloni da izbegavaju.
Opsesivno-kompulzivni tip narcizma
Radi se o ljudima kažnjavajućeg superega koji ih tera da sve što rade, rade visokoprincipijelno, po najvišim mogućim moralnim standardima. Tako su to radoholičari i karijeristi koji sve detaljno pregledaju, ništa im ne može promaknuti i sve mora biti maksimalno posloženo i uredno.
Kako su izdominirani poslom i čistoćom/urednošću često pokazuju manjak empatije prema drugim ljudima, boje se bliskosti pa čak se ni ne žele vezati za ljude. Umesto ljudi vežu se za postignuća i stvari, pa tako mogu biti kolekcionari raznolikih stvari bez obzira na vrednost.
Tipologija koju je Joan Lachkar iznela je važna jer pruža dubinsko razumevanje različitih vrsta narcističkih obrazaca i njihovog uticaja na međuljudske odnose. Njena klasifikacija ne samo da osvetljava različite načine na koje narcističke osobine funkcionišu, već i omogućava terapeutima i klijentima da prilagode strategije rada kako bi se bolje nosili s ovim kompleksnim ponašanjima.
Vodič za terapeute i klijente – razlikovanje i razumevanje odnosa i dinamike s različitim tipovima narcizma
Evo ključnih razloga zašto je ova podela značajna:
- Razlikovanje različitih tipova narcizma
Lachkar identifikuje specifične obrasce ponašanja i emocionalnih dinamika kod različitih tipova narcističkih osoba, što pomaže u prepoznavanju njihovih jedinstvenih karakteristika. Razumevanje ovih razlika omogućava bolje prilagođavanje pristupa u radu s njima.
- Razumevanje odnosa i dinamike
Jedan od ključnih doprinosa Joan Lachkar je njeno istraživanje dinamike između narcističkih osoba i njihovih partnera. Ona objašnjava kako određeni tipovi narcizma privlače specifične profile partnera, često stvarajući toksične obrasce odnosa, poput: Dinamike “narcis – mazohista”: Gde jedan partner dominira, a drugi se žrtvuje. Dinamike “narcis – zavisnik”: Gde partner narcisu pruža stalno divljenje i potvrdu. Razumevanje ovih odnosa ključno je za terapeutski rad s oba partnera.
- Prevazilaženje stereotipa o narcizmu
Kroz ovu podelu, Lachkar pomaže u razbijanju stereotipa o narcizmu kao jedinstvenom i nepokretnom obrascu. Ona pokazuje da narcizam ima različite nijanse, od otvorenog do prikrivenog, i da postoji mogućnost za promenu kroz rad na specifičnim emocionalnim potrebama. -
Razumevanje porodičnih i razvojnih faktora
Lachkar povezuje različite tipove narcizma s razvojnim iskustvima iz detinjstva i porodičnim obrascima, poput:
- Rane deprivacije – odrastanje je karakterisalo nedostatak nege, pažnje, ljubavi i topline.
- Preterane idealizacije od strane roditelja – preterano se veličaju postignuća i osobine deteta – idealizuju se.
- Nedostatka emocionalne sigurnosti.
Pogrešno shvatanje narcizma
Narcizam je složena i često pogrešno shvaćena pojava koja, kada se detaljno sagleda, otkriva mnoštvo suptilnih slojeva – od zdravog samopouzdanja do duboko ukorenjenih emotivnih rana. Iza fasade narcističkih ponašanja krije se ranjivost, nesigurnost i težnja za ljubavlju i prihvatanjem, što čini rad s ovom dinamikom delikatnim i zahtevnim zadatkom.
Narcizam u partnerskim odnosima
Za klijente koji se bore s izazovima narcističkih odnosa, bilo kao osobe koje prepoznaju narcističke osobine u sebi ili kao partneri, deca ili prijatelji narcističkih ličnosti, razumevanje ovih obrazaca je prvi korak ka postavljanju zdravih granica i izgradnji autentičnijih odnosa.
Kroz pažljivo osmišljene terapijske procese, moguće je pronaći snagu da se oslobodite toksičnih veza, obnovite osećaj vrednosti i kreirate život ispunjen ličnom slobodom i smislom.
Terapijski rad i izazovi koje narcizam donosi
Za terapeute i edukatore, proučavanje narcizma nije samo prilika za profesionalni razvoj već i način da dublje razumete ljudsku prirodu i doprinesete isceljenju drugih. Joan Lachkar, Heinz Kohut i mnogi drugi stručnjaci pružaju osnove koje mogu pomoći u strukturiranju rada s ovom složenom problematikom, ali je ključno prilagoditi znanje svakom pojedincu i njegovoj jedinstvenoj priči.
Kao neko ko se intenzivno bavi ovom temom kroz terapijski i edukativni rad, pozivam vas da zajedno istražimo kako da prevaziđete izazove koje narcizam donosi – bilo u vašem ličnom životu ili profesionalnom razvoju. Kroz duboko razumevanje, prilagođene strategije i autentičan pristup, možemo zajedno raditi na kreiranju zdravijih odnosa i emocionalne slobode.

Jelena Stanimirović, psihoterapeut u superviziji & coaching
Pozovite nas danas / kontakt telefon 062552707